Kako odvajanje plastičnog otpada štiti Supetar i njegov okoliš?

Projekt “Odvajanje otpada na kućnom pragu” u Supetru pokrenut je početkom mjeseca u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Komunalno društvo GRAD d.o.o time podiže kvalitetu usluge u Supetru, Mircima, Škripu i Splitskoj te ujedno radi veliki iskorak ka očuvanju životne sredine.

Svim kućanstvima u Supetru bit će, u narednom periodu, dodijeljeni spremnici za plastiku i papir namijenjeni odvajanju otpada na kućnom pragu. Žuti spremnik predviđen je za odlaganje plastike, a mi vam donosimo sve korisne informacije o odvajanju te vrste otpada. Odvajajući plastiku u žute spremnike građani osiguravaju kompletno iskorištavanje tog resursa u nove svrhe. Točnije, otpad koji se pravilno odvoji, prerađen se vraća nazad u kućanstva u obliku novog proizvoda. Tako se smanjuje potreba za novim, sirovim materijalima te se konzervira postojeća energija.

Razgradnja plastike u reciklažnom pogonu izuzetno je skupa i štetna za okoliš
Osim što prenosi toksine, plastika se razgrađuje na vrlo opasan način, pomoću svjetlosti. Ovaj proces zahtjeva iznimno velike količine energije te prilikom razgradnje dolazi do otpuštanja opasnih pesticida, insekticida, organskog zagađivača (PAH) te spoja klora (PCB). To je posebno štetno upravo na Braču s obzirom na porozno bračko tlo koje upija odloženi otpad pri čemu se uništava biljni i životinjski svijet.

Kako se plastika razgrađuje u prirodi?
Jeste li znali da je plastika materijal koji se najduže razgrađuje u prirodi? Primjerice, razgradnja plastične boce ili pelene traje oko 500 godina, dok razgradnja stiropora traje čak 1000 godina. To znači da će stiropor, ako nije odvojen u žuti spremnik, nego odložen na neprikladnome mjestu, tamo se nalaziti čak i 30 generacija nakon nas. Jednostavno odvajanje plastike u žute spremnike zahtijeva svega nekoliko sekundi vremena, a tim činom uvelike štitimo naš okoliš i kvalitetu zdravlja.

Znate li koji otpad pripada u žuti spremnik?
U nastavku vam donosimo popis svega što pripada i ne pripada u žuti spremnik za plastiku. Prije svega, sva plastika koja se odlaže u spremnike treba se isprati jer se u suprotnome otežavaju daljnji procesi prerade materijala. Ispiranje plastike kod kuće čas je posla, a predstavlja važnu komponentu kojom se osigurava recikliranje odbačenog otpada i skraćuje se proces čišćenja u reciklažnom pogonu.

Sve vrste samoljepljive i aluminijske folije te naljepnice odlažu se u žuti spremnik. Isto vrijedi za plastične vrećice, boce od pića i mliječnih proizvoda, plastične čepove te ambalažu deterdženata i sredstava za pranje. Kozmetička ambalaža od plastike poput boca šampona, regeneratora, sapuna i slično, također se odlaže u spremnik za plastiku. Do nedoumica najčešće dolazi u slučaju metalnih proizvoda kao što su limenke, konzerve, metalni čepovi i poklopci koji također pripadaju u žuti spremnik. Na isto se mjesto odlaže i stiropor te istrošeni upaljači. Situacija s tetrapak ambalažom je najzahtjevnija jer nisu sva tetrapak pakiranja napravljena od istog omjera papira i plastike. Za odlaganje ove vrste ambalaže potrebno je provjeriti njen sastav te ga, ako je 50 % ili više sačinjen od plastike odložiti u žuti spremnik, a ako je u sastavu 50 % ili više papira onda pripada plavom spremniku za papir.

Sav veliki plastični otpad poput dječjih igračaka, tegli za cvijeće ili neke vrste plastičnog namještaja treba odlagati kao glomazni otpad. Kada je u pitanju otpad koji sadrži baterije, žarulje te opremu za reprodukciju zvuka ili izmjenu topline, njih kao i CD-ove, DVD-ove te sve manje kućanske uređaje i IT opremu treba odložiti u spremnik za električni i elektronički otpad u reciklažnom dvorištu.

U žuti spremnik ne odlaže se plastična i metalna ambalaža koja je bila u doticaju s jakim kemikalijama i zapaljivim tvarima ili koja je uprljana bojama i lakovima baš kao ni metalne cijevi, alat ili pak kišobrani. Ispravno mjesto za njihovo odlaganje je reciklažno dvorište.

Poštujući ove detaljne upute svatko može biti ključna sastavnica kružnoga gospodarstva, a pravilnim odvajanjem doprinosi se znatnoj uštedi prirodnih resursa. U konačnici, odvajanje otpada je lako i samo malom promjenom svakodnevnih aktivnosti postiže se pozitivan pomak u ekološkoj održivosti, kako naše okoline, tako i čitavog planeta.

Tekst je objavljen uz dozvolu Dalmatinskog portala